prof. dr. sc. Zvonimir GUZOVIĆ
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
Energija iz dubina 2025.:
GEOTERMALNA ENERGIJA U HRVATSKOJ - POKRETAČ INDUSTRIJE I GOSPODARSKOG RASTA
Svatko je svjedok brojnim vijestima o određenom geotermalnom 'boomu' u Hrvatskoj: 'Na sjeveru Hrvatske kreće projektiranje prve geotermalne elektrane', 'Geotermalna investicija od 140 milijuna eura: Ulaganje u najčišći sustav proizvodnje električne energije', 'Geotermalni potencijali Hrvatske vrlo su konzervativno procijenjeni', 'Geotermalna energija u Hrvatskoj polako postaje sve popularnija', 'Hrvatska od svih zemalja u EU ima najveći potencijal: Na početku košta stotine milijuna eura, ali ostaje trajno', 'Izuzetan geotermalni potencijal pozicionira Hrvatsku na energetskoj karti Europe' itd.
Nema sumnje, panonski dio Hrvatske ima značajne geotermalne resurse budući da je geotermalni gradijent znatno veći od europskog prosjeka, za oko 60%. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode. Četiri investitora razvijaju geotermalni potencijal za proizvodnju električne energije na šest istražnih prostora.
Prema novom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, geotermalni 'hype' bi trebao pozicionirati Hrvatsku kao geotermalnu europsku silu s 318 MW instalirane snage u geotermalnim elektranama do 2030. godine. Na međunarodnom forumu 'Geothermal Investment Foruma Croatia 2025.' (GIFC 2025), održanom u ožujku ove godine u Zagrebu u organizaciji agencije Alpheus Public Affairs i Hrvatske gospodarske komore (HGK) sudionici su ukazali na značaj geotermalne energije u energetskoj (zelenoj) tranziciji Hrvatske. Također premijer Andredj Plenković je tada, između ostaloga, naglasio da je geotermalna energija velika prilika i potencijal koji može pokretati industriju i generirati daljnji gospodarski rast.
Geotermalna energija se može koristiti direktno i indirektno, za dobivanje toplinske odnosno električne energije. Stoga valja izložiti iskustvo i znanja autora koja su stečena na temelju 25-godišnjeg znanstvenoistraživačkog rada na području geotermalnih elektrana, s fokusom na mogućnosti proizvodnje električne energije iz geotermalne energije u Hrvatskoj, ukazati na prednosti i rizike korištenja geotermalne energije, dati osvrt na projekt GTE Velika 1 te pokazati o čemu treba voditi računa kako što bolje iskorisiti bogatstvo geotermalnih resura kod novih projekata geotermalnih elektrana u Hrvatskoj. Akcent je na viđenju autora kako geotermalna energija može pridonijeti gospodarskom rastu Hrvatske mogućim sudjelovanjem hrvatske industrije u proizvodnji energetske opreme za geotermalne elektrane.
Životopis
Rođen je 20. svibnja 1958. godine u Velikom Grđevcu. Diplomirao je 1982. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je i magistrirao 1988. i doktorirao 1998. godine. Od 1982. godine do umirovljenja radio je na FSB-u, gdje je bio redoviti profesor na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju. Uz to, u razdoblju 2014. - 2018. bio je dekan FSB-a. U područja njegovog interesa ubrajaju se teorijska istraživanja iz aerodinamike, termodinamike te prijenosa topline i mase kod turbostrojeva, pri čemu značajan dio znanstvenog rada čine istraživanja toplinskih rubnih uvjeta potrebnih za modeliranje nestacionarnih i stacionarnih temperaturnih polja i naprezanja pomoću numeričkih metoda, dok je u posljednjih nekoliko godina znanstveni rad usmjerio i prema obnovljivim izvorima. Autor je i suautor niza znanstvenih radova koji su objavljeni u zemlji i inozemstvu, a u sklopu suradnje s gospodarstvom sudjelovao je na izradi više studija i projekata iz područja turbostrojeva i energetike općenito. Član je Njujorške akademije znanosti. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Govori engleski i ruski jezik.
Ovogodišnje izlaganje:
POREDBENA ISKUSTVA U REGULACIJI TEHNOLOGIJE POLUSAMOVOZEĆIH SUSTAVA U MOTORNIM VOZILIMA
Valja izložiti poredbeni modeli regulacije korištenja naprednih sustava za ispomoć u vožnji motornih vozila te sustava za automatiziranu vožnju motornih vozila. Naglasak je pri tome na američkim i europskim iskustvima u vezi uvođenja i primjene tehnologije na trećoj i četvrtoj razini autonomije (SAE klasifikacija).
Pogledajte ostale ovogodišnje predavače